ŠEGRTSKI RAZGOVORI

Šegrtski razgovori

Povodom predstavljanja knjige Od industrijalaca do kažnjenika: „Gutmann“ i „Našička“ u industrijalizaciji Slavonije autora Hrvoja Volnera razgovarali smo s autorom i urednikom Damirom Agičićem.

Hrvoje Volner je docent na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Istražuje društvene odnose koje možemo promatrati kao posljedicu industrijalizacije i modernizacije. Autor je knjige Od industrijalaca do kažnjenika: “Gutmann” i “Našička” u industrijalizaciji Slavonije.

Damir Agičić je redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao vanjski suradnik držao je nastavu na mnogim fakultetima, a bio je i voditelj nekoliko znanstvenih projekata među kojima možemo istaknuti “Hrvati i slavenske integracijske ideologije” i “Hrvatska historiografija i nastava povijesti (19.-21. stoljeće). Istražuje nastavu povijesti i udžbenika, povijest srednje i jugoistočne Europe i bavi se populariziranjem povijesti.

Šegrtski razgovori

U drugom dijelu razgovora s doktorom Dinkom Županom progovorili smo o razvoju školstva na prostoru Belišća i okolice, odnosno slavonske Podravine.

Tijekom pola sata razgovora dotakli smo se mnogih tema među kojima možemo istaknuti gradnju i izgled školskih zgrada, prelazak prirodnog u kulturni kapital, polaznost škola u središtima i selima, usporedbu učiteljica i učitelja i smrtnost djece i zdravstvenu kulturu tijekom 19. i početkom 20. stoljeća.

Za početak je važno napomenuti da su škole bile središta iz kojih je proizlazila razina zdravstvene i higijenske kulture, polazišna točka novih poljoprivrednih kultura uz odgojno-obrazovnu djelatnost. Možemo ići toliko daleko i reći da su školske zgrade bile otoci u moru nepismenosti krajem 19. i početkom 20. stoljeća slavonske Podravine. Tijekom prvih desetljeća razvoja školstva javljali su se i problemi tehničke prirode kao što je različiti odnos prema učiteljicama i učiteljima (plaća), niska polaznost djece u selima. Uzimajući u obzir poglede različitih struka s kraja 19. i početka 20. stoljeća bila je uobičajena pojava odvojenih dječačkih i djevojačkih škola ili razreda u sredinama gdje je to bilo moguće.

Zahvaljujući i prirodnom kapitalu (šumama) nicale su nove školske zgrade kao „gljive poslije kiše“ diljem slavonske Podravine (Veliškovci, Belišće, Bocanjevci, Vinogradci…). U nekim selima ne smijemo izostaviti niti sve veću svijest kod lokalnog stanovništva za ulaganjem u školstvo, odnosno za gradnjom novih školskih zgrada.

Dinko Župan je viši znanstveni suradnik na Hrvatskom institutu za povijest – Podružnica Slavonije, Srijema i Baranje. Proučava povijest školstva i kulturnu povijest 19. stoljeća.

Šegrtski razgovori su novi projekt Muzeja „Belišće“. Vodit će se razgovori sa stručnjacima i ljudima koji mogu puno toga reći o povijesti, kulturi i gospodarstvu Slavonije, Srijema i Baranje.

Šegrtski razgovori
Prvi gost Šegrtskih razgovora u Muzeju „Belišće“ bio je dr. sc. Dinko Župan koji je u prvom dijelu razgovora progovorio o razvoju školstva, takozvanim julijanskim školama tijekom Austro-Ugarske Monarhije, prvim školama u Belišću i okolici, reviziji u povijesti, odnosu povjesničara prema povijesnim izvorima i o mnogim drugim temama.

Dinko Župan je viši znanstveni suradnik na Hrvatskom institutu za povijest – Podružnica Slavonije, Srijema i Baranje. Proučava povijest školstva i kulturnu povijest 19. stoljeća.

Šegrtski razgovori su novi projekt Muzeja „Belišće“. Vodit će se razgovori sa stručnjacima i ljudima koji mogu puno toga reći o povijesti, kulturi i gospodarstvu Slavonije, Srijema i Baranje.